SAD – simbol mogućnosti, prilika
Od 1950-1970. godine iseljavaju uglavnom visokoobrazovani.
Iseljavanje se nastavlja i u razdoblju od 1970.-1990. godine zbog političkih i ekonomskih promjena u Jugoslaviji.
Za vrijeme i nakon Domovinskog rata zbog rata u Hrvatskoj.
Danas se bilježe manja iseljavanja (individualizirana).
Potraga za obrazovanjem i razvojem karijere
SAD kao simbol prilika
Više iseljeničkih generacija, različite konfiguracije zajednica
Teorijski okvir
Barth (1969): Etničke granice su simboličke
Anderson (1983): 'Zamišljene zajednice' kroz jezik i simboliku
Jenkins (1997): Identitet = interaktivna konstrukcija
Putnam (2000): Religija = društveni kapital
Trajna povezanost s domovinom
transnacionalna polja, transmigranti (Basch, Glick Schiller, Szanton Blanc; Faist)
očuvanje identiteta kroz zajednicu i vjeru
Religija kao temelj transnacionalnih veza – primjer Hrvati u Chicagu
Katolička vjera i župni život predstavljaju središnju okosnicu transnacionalnih veza Hrvata u Chicagu prema domovini.
Župe poput sv. Jeronima nisu samo vjerske, već i kulturne, obrazovne i političke institucije
Transmisija identiteta: Vjera i tradicija
Štovanje Gospe Sinjske,
Svetišta u Chicagu (New Yorku, LA-u)
Crkva Svetog Jeronima (društva: Dom, Marijansko društvo, Društvo svetog imena, Hrvatska žena Chicago, Hrvatska baština, Klub Cres, Klub Sinj, Klub Dubrovnik, Klub Hercegovina, Klub knjige)
Religijske proslave kao transnacionalne prakse
Religija i tradicija ne predstavljaju samo duhovnu okosnicu, već i ključne elemente društvenog kapitala koji osiguravaju očuvanje etničkog identiteta i kulture unutar hrvatske dijaspore.
Društveno povijesni kontekst
Prema službenim podacima američkog popisa stanovništva iz 2020. godine, u Sjedinjenim Američkim Državama živi 400.474 osobe hrvatskog podrijetla, što čini oko 0,12% ukupne američke populacije.
Brojka je puno veća i procjenjuje se da danas oko 1.2 milijuna Hrvata i potomaka živi u SAD-u. Jedna su od najbrojnijih etničkih skupina iz istočne Europe.
Hrvati također u SAD-u predstavljaju najveću skupinu hrvatskih iseljenika.
Prema procjenama diplomatskih misija najveće hrvatske zajednice u SAD-u nalaze se u:Chicago (oko 150.000)St. Louis (oko 40.000) San Pedro (oko 35.000) San Jose (oko 5.000) New York, New Jersey i Connecticut (oko 80.000) i dr.
Razdoblja iseljavanja
Iseljavaju već u 16. stoljeću, a prvi Hrvati dolazili su s jadranskog područja (Istra, Dalmacija, Dubrovnik). Značajnije iseljavanje počelo je između 1857. i 1874. godine u San Francisco i New Orleans.
U razdoblju od 1880-ih do Prvog svjetskog rata bilježi se najmasovniji odlazak (ekonomski i politički faktori)
Do Drugoga svjetskoga rata procjenjuje se da je iselilo 250 000 Hrvata.
Značajno iseljavanje bilježimo i za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Iseljava oko 45.000 Hrvata, većinom političke izbjeglice.
Obiteljske i osobne veze
Sakramenti povezuju obitelj u dijaspori i Hrvatskoj
Vjerski blagdani potiču posjete domovini
Obitelj sudjeluje u župnim proslavama
Michael Bilandić – gradonačelnik Chicaga
Potomak hrvatskog iseljenika iz malog sinjskog mjesta Krušvara
Michael u Chicagu upisuje Katoličku osnovnu školu pri hrvatskoj župi sv. Jeronima koju završava 1938.
Kao jedan od najboljih učenika iza sebe ostavlja De La Salle gimnaziju i odlazi na kalifornijski Saint Mary's koledž. Pravo studira na poznatom čikaškom Sveučilištu DePaul, gdje i doktorira.
Godine 1969. ulazi u politiku i biva izabran za vijećnika najmoćnijeg dijela grada, Bridgeporta, gdje su živjeli Hrvati i Talijani. Bio je na čelu najjačeg gradskog odbora za financije. Nakon deset godina rada u vijeću postaje gradonačelnik Chicaga i piše povijest kao prvi Hrvat na tako visokoj poziciji u Sjedinjenim Američkim Državama
Zgrada Vrhovnog suda nosi njegovo ime -Svi naraštaji prolazeći kroz središte Chicaga mogu zastati pred zgradom s imenom čovjeka koji je hrvatsku zajednicu učinio ponosnom.